Hoće li novi papa nastaviti Franjinim stopama po pitanju klimatske pravde?

Stručnjaci kažu da Robert Francis Prevost dijeli ekološke prioritete pape Franje. Evo što zasad znamo.

Zagovornik klimatske akcije?

Većina ljudi znala je vrlo malo o kardinalu Robertu Francisu Prevostu prije nego što je jučer postao poglavar Katoličke Crkve, no sada su njegova stajališta predmet intenzivnih analiza i nagađanja.

Što izbor prvog pape rođenog u SAD-u znači za klimatske promjene i okolišna pitanja? Hoće li biti snažan nasljednik pape Franje, koji je bio poznat kao “nepokolebljiv globalni zagovornik klimatske akcije”?

Vrijeme će pokazati, no postoje razlozi za nadu da će 69-godišnji Pontif preuzeti štafetu svog prethodnika na ovom važnom globalnom planu, prenosi Euronews.

"Prijeđimo s riječi na djela"

Prema izvješću College of Cardinals Report, inicijativi međunarodnog tima katoličkih novinara i istraživača koji su profilirali moguće kandidate za papu, novi papa Leo “glasno se zalaže za hitnu akciju u vezi klimatskih promjena”.

U studenom prošle godine, na seminaru u Rimu posvećenom klimatskim promjenama, tadašnji kardinal Prevost naglasio je da je vrijeme da se prijeđe “s riječi na djela.” Rekao je kako odgovor na ovaj izazov mora biti utemeljen na socijalnom nauku Crkve.

Vladavina nad prirodom

“Vladavina nad prirodom” – zadatak koji je Bog dao čovječanstvu – ne bi smjela postati “tiranijska”, rekao je. To mora biti “odnos uzajamnosti” s okolišem.

Prevost – koji je bio predsjednik Papinskog povjerenstva za Latinsku Ameriku i prefekt Dikasterija za biskupe – upozorio je na “štetne” posljedice tehnološkog razvoja.

Ponovno je istaknuo predanost Svete Stolice zaštiti okoliša, istaknuvši potrebu za jednostavnijim prihvaćanjem postojećih zelenih tehnologija, poput instaliranja solarnih panela i prelaska na električna vozila u Vatikanu.

Prema College of Cardinals Report, “on se uvelike slaže s ekološkim prioritetima pape Franje.”

Perspektiva globalnog juga

Prevost je proveo mnogo godina kao misionar u Peruu, gdje ima i državljanstvo. Christine Allen, direktorica i izvršna direktorica katoličke humanitarne organizacije CAFOD, kaže da zbog toga “donosi važnu perspektivu globalnog Juga, stavljajući u središte pozornosti glasove s margina.”

Bi li to moglo dovesti papu Lea u sukob s Trumpom?

Papa Leo preuzeo je najvišu dužnost u ključnom trenutku ljudske povijesti.

Koncentracije CO₂ u atmosferi sada su 50 % više nego u predindustrijskom razdoblju – uglavnom zbog sagorijevanja fosilnih goriva. To je povisilo globalne temperature za 1,3 °C, izazivajući niz klimatskih katastrofa – od toplinskih valova do suša, poplava i požara.

Trumpovo ukidanje klimatskih mjera

To su stvarnosti koje administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa nastoji potisnuti i ignorirati. Kao najnoviji primjer u nizu ukidanja klimatskih mjera, Američka nacionalna uprava za oceane i atmosferu više neće pratiti troškove vremenskih nepogoda izazvanih klimatskim promjenama.

Kardinali su zasigurno uzeli u obzir Trumpov veliki geopolitički utjecaj pri izboru pape iz SAD-a.

A Leo je već pokazao da se ne boji suprotstaviti američkom moćniku i ukazati na moralne propuste njegove administracije.

U veljači je na njegovom X računu podijeljena objava kritična prema deportaciji jednog američkog rezidenta u Salvador, kao i komentarni članak o intervjuu koji je potpredsjednik JD Vance dao za Fox News.

“JD Vance nije u pravu: Isus ne traži da rangiramo svoju ljubav prema drugima”, stajalo je u objavi, ponavljajući naslov iz komentara na stranici National Catholic Reporter.

Koliku razliku može napraviti Papa?

Kao duhovni vođa 1,4 milijarde katolika, papa ima značajnu ulogu u poticanju ljudi da daju prioritet klimatskoj akciji i u pozivanju drugih svjetskih čelnika na savjest.

Tijekom svog pontifikata, papa Franjo napisao je dvije enciklike – pastirska pisma upućena cijelom svijetu – o klimatskim promjenama.

Laudato si

Njegova prva, Laudato si’: O brizi za zajednički dom, objavljena uoči UN-ove klimatske konferencije 2015., “dala je jasan moralni imperativ za klimatsku akciju i podržala Pariški sporazum o klimatskim promjenama,” prema riječima Christiane Figueres, jedne od arhitektica tog povijesnog sporazuma.

Papa Franjo stalno je koristio svoj položaj kako bi isticao pitanja nejednakosti u posljedicama klimatskih promjena.

“Svijetu je sada više nego ikad potrebna snažna i postojana moralna poruka,” napisala je jučer čelnica CAFOD-a Christine Allen.

“Sveti Ivan Pavao II., pape Benedikt i Franjo, svi su snažno govorili o klimatskim promjenama i dužničkoj krizi kao o dvama najvažnijim pitanjima svoga vremena, i veselimo se nastavku i jačanju ovog rada zajedno s Vatikanom i papom Leom XIV. u odgovoru na današnje izazove.”

Papa, dodaje ona, “važan je igrač na globalnoj sceni. On je jedan od rijetkih ljudi koji mogu premostiti političke podjele i okupiti svjetske lidere za zajedničko dobro.”